U prvoj polovini 2019. u Republici Srpskoj prometovano skoro 6.000 nekretnina
Od prvog do kraja šestog mjeseca ove godine u registru nepokretnosti Republike Srpske zabilježeno je više od 3.500 ugovora, sa 5.932 nepokretnosti čija je ukupna cijena bila 186 miliona KM.
Najviše se prometuje poljoprivrednim zemljištima i stanovima, podaci su Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), koja i vodi navedeni registar. Takođe, najviše se prometuje u Banjaluci i Bijeljini.
„Najskuplji stan na ovom presjeku iz 2019. godine je stan u Banjaluci koji je koštao 342.000 KM površine 130 kvadrata sa dva garažna mjesta po 30 kvadrata. Sve najskuplje nepokretnosti su pretežno u Banjaluci, čak u 99 % slučajeva“, kaže Đorđe Đujić, načelnik Odjeljenja za katastarsko klasiranje zemljišta u RUGIPP-u.
Prema njegovim riječima i najskuplja kuća koja je prometovana na području Republike Srpske takođe je takođe u Banjaluci, a njena cijena je 500.000 KM.
„Površina te kuće je 100 kvadrata i zemljište uz objekat je 586 kvadrata. Često se spominje da ima i skupljih nepokretnosti, neki sagovornici kažu da ima kuća koje koštaju više jer su zajedno sa poslovnim prostorom. Mi kad govorimo o kući, govorimo samo o stambenom objektu, bez poslovnog prostora. Kuće koje imaju poslovne prostore vodimo kao stambeno- poslovne objekte i znamo da su to skuplje nepokretnosti“, napominje Đujić.
Prošle godine, prema podacima iz ovog registra, prosječna cijena stanova u RS iznosila je 1.200 KM po metru kvadratnom.
Na web stranici Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS postoji javni uvid u cijene nepokretnosti. Svi zainteresovani građani mogu da provjere po kojim cijenama i gdje se prodaju kuće, stanovi, zemljišta, a ova usluga je besplatna.
Najvažniji korisnici registra su najčešće sudovi, pravobranilaštva , banke, sudski procjenjitelji i građani,napominju u RUGIPP-u .
„Mi od osnivanja registra cijena nepokretnosti vodimo evidenciju o broju ulazaka u aplikaciju, to jeste javni uvid i zabilježen je preko 21.000 ulazaka iz preko 150 različitih zemalja svijeta“, dodaje Đujić.
Prema njegovim riječima, podaci korisnika su zaštićeni, tako da je na stranici moguće vidjeti približnu lokaciju, ali ne i tačnu adresu. Takođe, obavezno je popunjavanje upitnika.
„Upitnik daje neke informacije o nepokretnosti, a koji ne sadrži kupoprodajni ugovor, kao što je, na primjer, korisna površina objekta. Notarski ugovor se sklapaju prema podacima katastra gdje se za objekte vode gabatne površine, pa kažemo da ima 100 kvadratnih metara, a u suštini ima tri sprata, što znači da ta korisna površina nije 100 kvadrata i tako mi kroz upitnik razjašnjavamo koliko korisne površine imamo. Prilikom predaje ugovora na provođenja obavezno je popunjavanje tog upitnika“, kaže Đujić.
Švedska, Danska, Holandija koriste prednosti registra cijena nepokretnosti od 1980. godine, a od zemalja regiona ovakve registre su uspostavile Srbija, Makedonija i Slovenija.
