Ko kupuje stanove po Srbiji

Iako se bilježi pad u prometu nekretnina, cijene kvadrata su i dalje visoke, pa se često čuje pitanje ko i dalje kupuje nekretnine po Srbiji.

Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda u drugom kvartalu zabilježen je blagi pad tražnje, ali je tržište nekretnina i dalje daleko iznad nivoa prije pandemije, a njegova vrijednost od 1,7 milijardi evra čak 70 odsto veća u odnosu na 2019. godinu.

Procjenitelj Milić Đoković naveo je za sajt 4zida da se profil prosječnog kupca stana razlikuje po tome da li on nekretninu kupuje da bi u njoj živio ili kao investiciju.

Oni koji traže stan za lične potrebe su uglavnom bračni parovi sa jednim djetetom stari između 30 i 40 godina, a odlučuju se za nekretninu u novogradnji od oko 50 do 60 kvadrata i za nju podižu kredit. U 70 odsto slučajeva jedno od njih je zaposleno u državnoj službi, a drugo radi kod privatnika ili ima neki svoj biznis.

Ko ima gotovinu?

Gotovinom plaćaju uglavnom stariji koji su prodali veći stan da bi kupili dva manja, od kojih je jedan namijenjen mladim članovima porodice ili oni koji žele ušteđevinu i višak novca da investiraju u nekretnine.

“Na kredit kupuju mladi, najkasnije sa 45 godina. Kad ta mlada osoba, odnosno mladi bračni par kupi nekretninu na kredit, njegovi prodavci uglavnom kupuju dalje za keš. Ti prodavci su onda keš kupci, ljudi srednje i starije dobi, od 40 do 80 godinina i više. Oko 60 odsto ili dvije trećine mladih se odlučuje za prvu kupovinu stana u novogradnji, od investitora, dok se kod starijih bilježi obrnuti trend. Dvije trećine se odlučuje za staru gradnju. Tu postoji sukob generacija i mišljenja šta je dobro. Stariji smatraju da je stara gradnja provjerena, dok mlađi radije biraju nove stanove”, kaže Đoković.

On dodaje da podaci i praksa pokazuju da su žene trenutno u blagoj prednosti kada je u pitanju broj kupljenih stanova, ali napominje da to što su žene postale većinski kupci sa oko 55 u odnosu na 45 odsto koliko su zastupljeni muškarci, nema značajan uticaj jer je stan bračna tekovina, pa je manje važno ko ga od supružnika kupuje.

Svaki treći iz Beograda

Kada je u pitanju porijeklo kupaca, Đoković kaže da se ne može reći da je prosječan kupac Beograđanin, jer tek svaki treći kupac već živi u prestonici.

“Radili smo analize koje su pokazale da je nešto više od 10 odsto kupaca iz dijaspore, isto toliko ih dolazi iz država regiona poput BiH, Hrvatske i Crne Gore, a u sličnom procentu su ljudi sa Kosova. Oko 30 odsto dolazi iz unutrašnjosti i oko 30 odsto iz Beograda. U malom procentu, njih oko 5 odsto su stranci, oni koji kupuju radi investicije, zbog profita i ne zanima ih da li će kupiti u Beogradu ili u Tirani, gledaju gdje im se najviše isplati”, objašnjava Milić Đoković.

On napominje da nema pravila kada su u pitanju profesije i dodaje da je bilo izraženo interesovanje IT stručnjaka, ali da je ono manje posljednjih nekoliko mjeseci od kada je i u ovom sektoru nastupila kriza.

“Ima ljudi iz malog biznisa, unose pare u nekretnine, time izbjegavaju porez na dobit. Nekretnine su trajna vrijednost i ljudi svih profila ulažu u njih”, kaže procjenitelj.

Napominje da je kreditnim kupcima sve teže da “prelome“ i da podignu kredit. Prvo, jer su visoke cijene kvadrata “nazidale“ i visinu učešća, pa sada ni 20.000 evra nije dovoljno za učešće od 20 odsto, a zatim i zbog sve težih uslova zaduživanja i visokih kamata.

“Danas teško može da se kupi porodičan stan za 100.000 evra, a čak i taj iznos je teško dostižan većini porodica. Teško im je da pripreme učešće, a moraju imati primanja minimum 155.000 dinara, odnosno oko 1.400 evra da bi im banka odobrila pozajmicu”, kaže Miić Đoković.

Prosječna plata u Srbiji za maj bila je 86.220 dinara, ali 50 odsto zaposlenih je, prema podacima RZS, zarađivalo do ili manje od 66.244 dinara. Đoković napominje da je jasno zašto pada udio kreditnih kupaca nekretnina, jer Kreditni biro uzima u obzir sve dugove – kartice, dozvoljeni minus, čekove i kompletnu zaduženost, a svakom ko već ima ta dugovanja smanjuju se šanse da mu bude odobren i stambeni kredit.